O Jogi
Joga
je drevna praksa koja je nastala u Indiji prije više od 5000 godina. Ukorijenjena u duhovnim i filozofskim tradicijama, kombinira fizičke položaje, kontrolu disanja, meditaciju i etička načela za promicanje dobrobiti svih naših tijela. U početku dokumentirana u svetim tekstovima poput Veda i Upanišada, joga je razvijana kao put za postizanje duhovnog prosvjetljenja i samospoznaje. Kroz svoje različite oblike, kao što su Hatha, Ashtanga i Bhakti joga, razvijala se stoljećima, integrirajući fizičko zdravlje, mentalnu jasnoću i
emocionalnu ravnotežu. Danas se joga prakticira u cijelom svijetu, a cijenjena je ne samo zbog svojih fizičkih dobrobiti, već i zbog sposobnosti poticanja svjesnosti i unutarnjeg mira.
Joga je univerzalni put prema harmoniji , samoaktualizaciji te na posljetku prema samospoznaji.
OSAM UDOVA (GRANA) JOGE
Osam udova joge, također poznatih kao Ashtanga joga, opisao je drevni mudrac Patanjali u Yoga sutrama. Ovi udovi služe kao okvir za osobni razvoj i duhovni rast.
Ovo su moralne smjernice za našu interakciju s drugima i svijetom. One su:
Ahimsa (nenasilje)
Satya (istinoljubivost)
Asteya (nekrađa)
Brahmacharya (celibat ili umjerenost)
Aparigraha (neposesivnost)
Ovo su osobni obredi usmjereni na samo-pročišćenje i duhovnu praksu. To su:
Saucha (čistoća)
Santosha (zadovoljstvo)
Tapas (askeza)
Svadhyaya (proučavanje drevne književnosti te duboka introspekcija)
Ishvara Pranidhana (prepuštanje te razvijanje odnosa s Višim Bićem)
Fizička praksa joge, koja pomaže razviti snagu, fleksibilnost i stabilnost tijela, pripremajući ga za meditaciju.
Tehnike za regulaciju daha za povećanje razine energije i mentalne jasnoće, poticanje veze između tijela, uma i inteligencije.
Ovo su osobni obredi usmjereni na samo-pročišćenje i duhovnu praksu. To su:
Njegovanje usredotočenosti i jednosmjerne pažnje, često se smatra preduvjetom za meditaciju.
Stanje duboke kontemplacije i razmišljanja, gdje se osoba povezuje s objektom svoje meditacije i doživljava osjećaj dubokog mira, ispunjenosti, radosti i spokoja.
Krajnji cilj joge, gdje praktikant doživljava stanje ekstaze i jedinstva sa svemirom/Višim bićem, nadilazeći svoj privremeni identitet te spoznavajući svoj vječni identitet.
Ovih osam udova vodi osobu prema uravnoteženom i ispunjenom životu, promičući duhovni razvoj i samospoznaju. No možemo prakticirati i samo neke od njih i zasigurno će unaprijediti kvalitetu našeg života.